Škrljevo i Grad Bakar

Škrljevo je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripada Gradu Bakru, poštanski broj je 51223. Škrljevo je smješteno sjeverozapadno od grada Bakra, nadmorske visine 190 – 290 m. Udaljeno je od Bakra 2, 5 km a od Rijeke 8 km. Leži s jedne i druge strane ceste Karoline koja je izgrađena 1726. god. za vrijeme cara Karla VI. Mjesto Škrljevo dijeli se na više predjela: Velo Škrljevo, Malo Škrljevo, Donje Selo, Ravnica, Kantun, Gaj, Borići, Učivac, Kordići, Redići, Staja, Koruna, Njivi, Dumbrava, Placa, Grad, Dolci, Zala Draga, Ketina.

Crkva Skrljevo  skrljevo stanica

Ime Škrljevo
spominje se već u doba kneza Petra Zrinskog, bakarskog vlastelina i to u jednoj ispravi od 20. siječnja 1667. godine koju je sastavio bakarski «kancelier» Ivan Grgotić. To je darovnica kojom je Marija Pavešić, pok. Mikule ostavila svome sinu Stipanu Pavešiću komad zemlje zvan «Krič», s «pogodbom» da je sin mora uzdržavati do smrti. Izgradnja željezničke pruge i stanice u Škrljevu u drugoj polovici 19. stoljeća utjecali su na razvoj mjesta. Godine 1829. u Škrljevu je bilo 600 stanovnika, 1910. bilo ih je 935 a danas ih je više od 1300. U Škrljevu je crkva posvećena Presvetom Srcu Isusovu koja je izgrađena 1897. godine.  Na području Donjeg Škrljeva nedaleko željezničke pruge nalaze se ostaci crkvice Sv. Ambroza, koja je porušena 1907. godine. U starim spisima nema datuma njezine gradnje, ali njezin oblik dokazuje da je veoma stara, a zna se da je postojala već u 15. stoljeću, a na kamenu unutar ruševina pronađeno je slovo glagoljice. Nasuprot župne crkve nalazi se četverogodišnja Područna škola Osnovne škole Bakar, smještena nakon II. svjetskog rata u zgradu župnog stana koji je bio izgrađen 1902. godine.U centru Škrljeva nalazi se velika zgrada Doma kulture koji je izgrađen 1950. godine. Godine 2012. zgrada je obnovljena te je u punom sjaju pravi dom za sve škrljevske udruge i mještane. Škrljevo je i rodno mjesto poznatoga književnika i novinara, čuvara čakavštine Ljube Pavešića.

Mjesto koje svojim stanovnicima nudi sve, pa je tako uz bogati društveni život preko 15-tak udruga, budučnost Škrljeva garantirana i činjenicom da u njemu djeluju čak tri dječja vrtića sa preko 150 djece, dok je razvoj najveće Industrijske zone u Hrvatskoj lokalnom stanovništu osigurao radno mjesto. Svojim položajem Škrljevo sa Kukuljanovom čini važan dio Primorsko-goranske županije na kojemu djeluje Industrijska zona Bakar, ali i Luka Rijeka na terminalu Škrljevo.

GRAD BAKAR

Grad Bakar  Grad Bakar i Industrijska zona

Područje Grada Bakra proteže se od Bakarskog zaljeva do Vrha Risnjaka i zauzima površinu od oko 12.560 ha, te obuhvaća 9 naselja: Bakar, Hreljin, Krasicu, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Bakar, drevni grad i luka, mjesto je gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europsko kopno, a smjestio se poput bisera u naručje dubokog zaljeva. Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Prvo naselje na području današnjeg grada Bakra nastalo je još najvjerojatnije u pretpovijesno doba tj. u 3. ili 2. tisućljeću prije Krista, a osnovali su ga Iliri tj. ilirsko pleme Liburna. Oni su nam ujedno i ostavili najstariji poznati naziv za današnji grad Bakar, a to je Vel-Kier (Kameni zaljev). Na području današnjeg grada također se nalazilo i staro rimsko naselje koje se nazivalo Volcera. Svoj trag tu su ostavili i hrvatske velikaške porodice Frankopani i Zrinski. Također, vrlo važno je spomenuti da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika (1288.), u kojem se prvi puta spominje sadašnje ime grada – Bakar. Postoje pretpostavke kako je ime grada nastalo od riječi bukara koja označava drveni vrč oblikom sličan Bakarskom zaljevu. Carica Marija Terezija je poveljom od 13. svibnja 1778. gradu Bakru dala status slobodnoga grada tj. slobodne trgovačke luke, a poveljom od 23. travnja 1779. g. proglasila je grad Bakar slobodnim kraljevskim gradom i podijelila mu gradski grb i autonomiju. Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, ostatke liburnijskih gradina, crkvu sv. Andrije u Bakru - treću po veličini u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti. Pomorska škola Bakar također je jedan od brendova Grada, a brojni pomorci i kapetani svojim su radom pridonijeli razvoju svojega kraja.

Danas je Grad Bakar područje napretka, razvojem Industrijske zone koja je najveća u Hrvatskoj nudi neograničene mogučnosti razvoja, a upravo je Grad Bakar u svibnju 2012. po pokazateljima poslovnog magazina Forbes, zauzeo 6.mjesto u konkurenciji gradova koji pokreću Hrvatsku!

P5210224  P9300066

Industrijska zona Kukuljanovo – Škrljevo

Smještena je na području istočne granice Riječkog prstena, u zaleđu Bakra. Lokacija je izuzetno povoljna, jer se nalazi na značajnom prometnom čvoru, koji povezuje Srednju Europu, putem jednog od najkraćih prometnih pravaca, sa zemljama Mediterana. Lučko-prometni čvor u Bakru udaljen je samo 3 kilometra. U neposrednoj blizini nalazi se auto-cesta Rijeka – Zagreb i željeznička stanica Škrljevo, koja je povezana sa željezničkim prometnim sustavom Rijeka – Zagreb i Rijeka – Ljubljana.

Ukupni regionalni kapacitet Zone je oko 5.000.000 m2, od čega je danas u funkciji oko 2.600.000 m2.

Zona1 Zona2

U Škrljevu djeluju:

Košarkaški klub Škrljevo
Muški i ženski boćarski klub Škrljevo
Malonogometni klub Vitez
Klapa Škrljevo
Udruga Škrljevske maškari
Udruga Škrljevska žena
KU Plima (glazbena škola)
KUD Sveti Ambrozije
Katedra Čakavskog sabora Bakarskog kraja
DVD Škrljevo